“Igre gladi” i afirmacija “tradicionalne” ženskosti

intense-final-trailer-for-the-hunger-games-mockingjay-part-1-burn

Nedavno sam nakon dugo vremena ponovno otišla u kino. Kako je za mene odlazak u kino više iznimka nego pravilo, film koji odaberem mora mi biti iznimno zanimljiv. Ovaj put pogledala sam Igre gladi: Šojka rugalica 1. dio. Fenomen filmskih trilogija u kojima se svake godine snima jedan nastavak pojavio se još 2001. godine s Gospodarom prstenova, a interes za takav vremenski okvir prikazivanja filmova očito ne jenjava (na primjer, filmska trilogija Hobit). Prvi film Igre gladi pogledala sam 2012., 2013. uslijedio je nastavak Igre gladi: Plamen, a trenutno se u kinima prikazuje najnoviji film: Igre gladi: Šojka rugalica 1. dio.

Nakon odgledanog filma pročitala sam jedan od osvrta objavljen u The Washington Postu: Why the message of the Hunger Games films is dangerous. Autor osvrta, Peter Bloom, analizira filmsku trilogiju Igara gladi i objašnjava njezin revolucionarni potencijal te upozorava na zamku pojednostavljivanja „borbe protiv zla“ u koju publika lako upada. Tvrdi kako su, u svjetlu trenutnih društvenih nemira kojima svjedočimo na globalnoj razini, filmovi Igre gladi nositelji potencijalno vrlo subverzivnih ideja o masovnoj pobuni običnih (potlačenih) ljudi protiv globalnog sistema moći. Međutim, autor naglašava kako je „borba protiv zla“ personificiranog u jednom mjestu (Kapitol) i jednom čovjeku (predsjednik Snow) zapravo vrlo pojednostavljeno poimanje sustava i silnica globalne moći i dominacije.

102914_HungerGamesMockingjayPart1_KatnissEverdeen

Slažem se s Bloomovom analizom i kritikom filmova; čitanje Igara gladi kao potencijalno subverzivnog filma te odjeci trenutnih društvenih zbivanja i više su nego očiti. Iako bi se o potencijalu ili poticaju na društvenu pobunu, dakle o revolucionarnom sadržaju filmova, moglo (i trebalo) kritički pisati i razgovarati, u ovom tekstu oni služe samo kao okvir onoga o čemu želim govoriti: rodnim značenjima upisanima u posljednji nastavak Igre gladi: Šojka rugalica 1. dio. Međutim, rodna značenja i njihovu ulogu nije moguće analizirati bez analize konteksta u kojem se ona pojavljuju. Film, kao što je Bloom pokazao, prvenstveno tematizira pobunu depriviranog stanovništva Okruga protiv povlaštenog Kapitola. U knjizi Rod i nacija Nira Yuval-Davis naglašava kako „povijesne strukture dominacije određuju koje se razlike smatraju politički i društveno važnima, a koje ne.“ Budući da su odnosi moći u Panemu takvi da je većina stanovništva Okruga stavljena u gotovo kmetski odnos spram Kapitola, jasno je kako je primarna razlika koju film uspostavlja kao bitnu ona ekonomska/klasna, a ne rodna. Potlačeni u filmu su i muškarci i žene, oni koji se bune protiv takve raspodjele moći su i muškarci i žene. Dapače, lice borbe je Katniss Everdeen – mlada žena koja je sposobna nadahnuti i mobilizirati mase. Na prvi pogled, rodna razlika nije politički i društveno važna zato što je prevladana; muškarci i žene zajedno se bore protiv zajedničkog neprijatelja. No to što u filmu nije postulirana kao važna ne znači da ona ne postoji. Ono što me zanima jest kako su u filmu (ipak) reprezentirana rodna značenja i kako ona određuju glavne ženske likove, prvenstveno junakinju Katniss Everdeen.

Psihološki gledano, Katniss je najrazrađeniji lik Igara gladi; publika najdublji uvid dobiva upravo u Katnissin karakter – njezine motive, želje i strahove. Iako je mlada žena, odmah je jasno kako ona nije „obična“ žena, odnosno kako ona ne ispoljava „tradicionalno“ ženske karakteristike (bar ne na prvi pogled). Katniss je lice borbe; hrabra je, vješta u baratanju oružjem (luk i strijela) i sposobna potaknuti stanovništvo na pobunu.

THE HUNGER GAMES: MOCKINGJAY - PART 1, from left: Patina Miller, Liam Hemsworth, Mahershala Ali,

Iako ima sposobnost nadahnjivanja i mobilizacije masa, Katniss nije željela postati licem pobune, ona nije željela da se dogodi išta od onoga što se dogodilo. To je rečenica koja je cijelo vrijeme prati, rečenica kojom objašnjava, ako već ne svoje želje, onda barem ono što ne želi. Međutim, igrom slučaja (i zakulisnih igara ostalih likova), Katniss svjesno pristaje zauzeti tu ulogu. Na taj način ona figurira kao lik koji je dovoljno različit od ostalih pripadnika Okruga (i nas kao publike) da se možemo ugledati na nju i postaviti je kao uzor. S druge strane, naglašavajući kako ona nije htjela biti simbolom pobune, Katniss se odaje kao skromna djevojka, kao jedna od nas. Lik Katniss egzistira u tom prostoru sličnosti/razlike od drugih: dovoljno je različita da joj se možemo diviti, a dovoljno slična da se s njom možemo identificirati.

036c3df0-5f9f-11e4-a142-bc764e11a88c

Dvostruki identifikacijski/glorifikacijski moment koji Katniss čini toliko intrigantnom dobrim dijelom jamči uspjeh Katniss kao filmskog lika kao što pridonosi uspjehu Igara gladi kao filma. Međutim, ako promotrimo način na koji su predstavljeni Katnissini motivi i način na koji donosi odluke, onda možemo vidjeti kako je njezin lik predstavljen na način koji zapravo afirmira „tradicionalnu“ ženskost. Ono što Katniss potiče na akciju najčešće je povezano s emocijama: Katniss pristaje biti licem pobune, ali – zbog svog emotivnog odnosa s njima – postavlja uvjet da svi posvećenici zarobljeni u Kapitolu budu pomilovani kada stignu u slobodan Okrug 13. Katnissino sudjelovanje u promotivnom spotu kojim se poziva okruge na ustanak postaje uvjerljivo i produktivno tek u trenutku kada bombardiranje bolnice izazove Katnissinu emotivnu reakciju (suze i bijes). Katniss je impulzivna i emotivna, ona često ne uspijeva „produktivno“ usmjeriti svoje reakcije i zato oko sebe ima ljude (prvenstveno jednog od arhitekta Igara, kapitolskog disidenta Plutarcha Heavensbeeja i Haymitcha Abernathyja, Katnissinog savjetnika i jedinog pobjednika Igara iz Okruga 12) koji kanaliziraju i usmjeravaju njezine reakcije na prikladan i/ili isplativ način. Katniss odlikuju emotivnost i nepromišljenost, tradicionalno pripisane/propisane ženske osobine – ono što je potiče na borbu nisu neki apstraktni („muški“) motivi poput jednakosti, bratstva ili slobode. Katniss je („ženski“) konkretna i reagira na konkretnu nepravdu.

mockingjay-part-1-weekend-box-office

Osim što su emotivnost i impulzivnost u našem društvu/kulturi pojmljeni kao „tradicionalno“ ženske osobine, oni su pojmljeni i kao osobine mladosti. Sukob stari-mladi, uz klasni (ekonomski) sukob, druga je os koja pokreće radnju i okvir u kojem upoznajemo posve drugačiji ženski lik. Alma Coin, predsjednica Okruga 13 po svemu se razlikuje od Katniss. Predsjednica Coin je starija, proračunata, racionalna i usmjerena na uspjeh pobune Okruga protiv Kapitola. Predsjednica Coin (i njezini pomoćnici) Katniss nude pogodbu: Katniss će pristati biti licem/simbolom pobune, a Okrug 13 će pomoći Katnissinoj obitelji i posvećenicima do kojih je Katniss stalo. Iako Katniss svjesno pristaje na takav dogovor i iako se u filmu eksplicitno ne razvija sukob između Predsjednice i Katniss, njihov budući sukob itekako se potencira. Principi po kojima funkcioniraju likovi Katniss i predsjednice Coin nisu pomirljivi: mladost, neposrednost i emotivnost nisu pomirljivi sa starošću, proračunatošću i racionalnošću. Iako za sada ciljevi predsjednice Coin i Katniss nisu suprotstavljeni, sukob između dviju krajnosti, personificiranih u karakterima predsjednice Coin i Katniss, itekako je izgledan. Nama kao publici ponuđena je nedvosmislena identifikacija s Katniss, kao što nam se sugerira i (zasada latentna) odbojnost prema karakteristikama čije je utjelovljenje predsjednica Coin i metodama koje ona koristi, od bezosjećajne orijentacije na cilj do gotovo orwellovske atmosfere uniformnosti i robotiziranosti koja vlada u Okrugu 13.

Ono što nedostaje u Igrama gladi: Šojka rugalica nisu ženski likovi, već ženski likovi čije djelovanje ne bi bilo potaknuto „tradicionalno“ ženskim motivima, a koji bi bili reprezentirani na takav način da se mi, publika, možemo i poželimo s njima identificirati. Iako je poistovjećivanje s predsjednicom Coin također moguće, snažan poticaj na identifikaciju s Katniss i njezinim motivima te nedostatak razrađenosti lika predsjednice Coin veoma otežava takvo poistovjećivanje.

katniss-coin-hands-mockingjay

U filmu su „povijesne strukture dominacije [koje] određuju koje se razlike smatraju politički i društveno važnima, a koje ne“ prikazane na način koji analizu rodnih odnosa čini suvišnom. Ako su potlačeni i muškarci i žene te ako se muškarci i žene bore zajedno protiv ugnjetavanja, onda govor o rodnim značenjima i (nepostojećoj?) rodnoj razlici nema smisla. Ali, upravo je izvanfilmska, stvarna povijest struktura dominacije i odnosa moći pokazala kako je rodna razlika prisutna uvijek, pa tako i u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, kako je različite strukture moći uvijek upošljavaju za svoje ciljeve i kako se rodna razlika i rodna hijerarhija ne dokidaju pobjedom ekonomski potlačene klase.

Komentari
  1. Krispy
  2. Vedrana
  3. Krispy
  4. Scarlett
  5. Vedrana
  6. L
Tjeskoba ženskog autorstva
Nevoljena: o nemajčinstvu i ljubavi
Logan, Wolverine i ljepota muža
Srce nije kamen: pokušaj obračuna sa “Zabranjenom ljubavi”
Mufov Girls tribute!
Muf chata o Girls (S06 E10 FINALE)!
Mit o nasilju
“Vodi ih žena. Što žena zna?”
Tjeskoba ženskog autorstva
Mit o nasilju
Hrvatska kujica
Logan, Wolverine i ljepota muža
Nevoljena: o nemajčinstvu i ljubavi
Između očaja i privilegija
The VVitch i The Conjuring 2: horor obiteljskog života
Drugi pogled na Jelenu Veljaču
GLAZBENI LEKSIKON: I Bet On Losing Dogs
Makeup savjeti za naredno političko razdoblje
Lana piše mejl igračicama prijestolja (S6 E4-10)
Iza svakog hrvatskog navijača stoji jedna žena
Yass, Queen – ohrabrivanje djevojaštva u “Broad Cityju”
Neka počne zlatno doba
Fatalna Amanda Knox
Proizvodnja Lolite
Pivo s neonacistom
Hrvatska kujica
Vrlo kratka analiza spota “Želim živjeti!” pomoću dijagrama
Iza svakog hrvatskog navijača stoji jedna žena
Šuti i slušaj: nesavršena tišina savezništva
GLAZBENI LEKSIKON: I Bet On Losing Dogs
Amanda Palmer, između bunta i privilegija
Koordinacija (političkog) pokreta: Beyoncéin “Formation” kao naputak za revoluciju
Transrodne žene su žene
O ženskoj šutnji i prešućivanju
Tamni poljubac paranormalnih ljubića
Monster girl
“Cosmo” i četvrti val feminizma
Ljeto u Černobilu
Neka počne zlatno doba
Savršena žrtva