Lad culture

Termin lad culture podrazumijeva neprikladno ponašanje mladih muškaraca koji, uglavnom u većim grupama, piju prekomjerne količine alkohola, omalovažavaju ženski rod i često se ponašaju nasilno. U Britaniji se problem lad culture većinom proučavao u obrazovnim ustanovama poput sveučilišta, gdje mladi ljudi, koji bi trebali biti svjesni svojih postupaka, umanjuju posljedice psihičkog i fizičkog zlostavljanja osoba ženskog roda, homoseksualaca ili pripadnika druge rase. Okrutne šale objavljene u člancima i komentarima na društvenim mrežama prati takozvano dokazivanje „muškosti“ kroz različite procese inicijacije koji se održavaju na studentskim kampusima diljem Velike Britanije. Vrlo slični postupci vežu se i uz američku kulturu sveučilišta najčešće prikazanu kroz utjecaj fraternity i sorority udruga. Zabrinjavajuće ponašanje mladića prijavile bi žene koje su doživjele različita neugodna iskustva. Popularni trend među studentima, nazvan slut dropping, uključivao je nuđenje prijevoza djevojkama nakon izlaska da bi ih se zatim odvelo izvan grada i ostavilo nasred ceste. Takvi incidenti zajedno s otvorenim vrijeđanjem studentica ili pokušajem zavođenja brucošica pod nazivom seal clubbing rezultirali su pokretom protiv laddish ponašanja koje se do tada često zanemarivalo. Problem se umanjivao i na sveučilištima stoga što se takvo ponašanje opravdavalo kao „tipično muško“ ili nedovoljno ozbiljno da bi se oko njega dizala prašina.

U online verziji rječnika Cambridge Dictionary objašnjeno je značenje termina new ladmuškarac u dvadesetima ili tridesetima koji se ponaša na način koji smatra muževnim. Maskulinitet se može opisati kao potkategorija roda koji uključuje karakteristike poput fizičke snage, heteroseksualnosti i racionalnosti, dok se emotivnost i osjećajnost češće veže uz ženski rod. Konvencionalne rodne norme uvjetovane su društvom koje ih je nametnulo, a hegemonijski maskulizam samo je jedan od više vrsta maskuliniteta. Laddish ponašanje pojavilo se još 1950-ih godina s početkom tiskanja časopisa Playboy, a termin se ponovno počeo koristiti 1990-ih u vezi s mačizmom radničke klase.

Sean O’Hagan u članku za časopis Arenu 1994. godine piše kako je new lad zamijenio raniji termin new man – čovjeka kojemu ne smeta povremeno obavljati kućanske poslove, osjećajan je, šarmantan, jednog dana želi voziti Audi i po mogućnosti posjedovati Armani odijelo. Promjena nastaje u trenutku kada počinje tiskanje časopisa Loaded. Uređivačku politiku časopisa objašnjava osnivač i glavni urednik Tim Southwell: „Don’t take us too seriously, we’re blokes and we’re useless… We like football, but that doesn’t mean we’re hooligans… We like looking at pictures of fancy ladies sometimes but that doesn’t mean we want to rape them.“ Za njega je new lad netko tko život živi punim plućima i tko se ne ispričava za svoje postupke. Časopis je omogućio muškarcima u Britaniji da opušteno pričaju o svojoj najvećoj strasti – nogometu i da se bez razmišljanja šale na temu masturbacije i seksa. Novi pristup proširio se na televizijske emisije, druge časopise i knjige. Sport, a pogotovo nogomet, igrao je veliku ulogu u ujedinjavanju brojnih muškaraca koji su postali dio new lad kulture. Termin se proširio i na žene ili ladettes koje su se ponašale slično muškarcima, ekscesivno konzumirale alkohol, bile glasne i sudjelovale u aktivnostima koje su se smatrale prvenstveno „muškima“. Temelj laddish ponašanja veže se uz ispijanje alkohola, sport i seks.

Ozbiljnost problema predstavila je udruga National Union of Students u radu pod naslovom That’s What She Said. U ispitivanju o utjecaju lad culture na studentski život na kampusu sudjelovalo je četrdeset studentica sa Sveučilišta u Sussexu. Provedeno istraživanje, međutim, nije isključivo vezano uz žensku populaciju jer se problem tiče cjelokupnog studentskog života i svih koji u njemu sudjeluju, učenika i profesora, ali i društva u cjelini. Rad obuhvaća dva dijela. Prvi dio sadrži pregled literature o problemu, a u drugom se nalaze rezultati ispitivanja. Nakon 1990-ih godina dogodila se svojevrsna kriza maskuliniteta koja je podrazumijevala osjećaj izgubljenosti i gubitak samopouzdanja kod muškaraca, a pojava lad culture pokušaj je vraćanja moći nezadovoljnim muškarcima. Međusobno podupiranje krenulo je preko web stranica kao što su Unilad, True Lad i The Lad Bible gdje su počeli s objavljivanjem često seksističkih i mizoginih sadržaja.

Kontroverzni članak nazvan „Sexual Mathematics“ objavljen na Unilad web stranici prikupio je značajnu medijsku pažnju. U članku se navodi kako 85% slučaja seksualnog napastovanja nije prijavljeno, pa se predlaže da se, nakon što se djevojku izvede na večeru, a ona ne pristane na seksualni odnos, razmisli o prednostima te statistike. Na kraju članka autor piše: „Unilad ne osuđuje ako pri silovanju samo kažete: ‘Iznenađenje!’“ Članak je nakon negativne reakcije većine korisnika društvenih mreža povučen. Problem kod ismijavanja silovanja u tome je da se stvara negativna slika o ženama koja često utječe na odbacivanje optužbi u onim slučajevima silovanja koji i jesu prijavljeni. U Velikoj Britaniji osude za silovanje među najnižima su u Europi (6%), a prijavljeno ih je navodno tek 20%.

Skrivanje iza humora i opravdavanje pošalica koje populariziraju seksualnu agresiju ne pomaže društvenoj ravnopravnosti žena, kao ni činjenici da jedna od sedam žena tijekom studiranja postane žrtvom seksualnog napastovanja. Konzumacija alkohola usko je vezana uz navedene probleme, a tulumi koje lads organiziraju poznati su pod „inovativnim“ nazivima poput „pimps & hoes“ ili „geeks & sluts“. Studenti u Britaniji među najvećim su konzumentima alkohola u Europi s prosječno 940 milijuna funti potrošenih na alkohol.1 Ispijanje alkohola služi kao glavna poveznica među mladićima i njome se određuje tko zaslužuje biti nazvan lad. U ovom je slučaju prekomjerna konzumacija alkohola često povezana i s mizoginim tendencijama. Njihovo ponašanje svodi se na komentiranje ženskih grudi, hvatanje za intimne dijelove tijela, nazivanje djevojaka slags – droljama i gledanje na žene kao na seksualne objekte. Ranije istraživanje koje su u Britaniji proveli Gough i Edwards ukazuje na povezanost ispijanja alkohola u velikim količinama i antifeminističkih stavova.2

Sport, najčešće nogomet, također je jedna od glavnih odrednica današnjih lads, koji se njime služe kako bi se dokazali. Često takvo dokazivanje uključuje psihičko i fizičko zlostavljanje suigrača koji će tek postati dijelom momčadi. Procesi inicijacije poznati su iz američkih filmova u kojima se prikazuje sadistički pristup starijih mladića prema mlađima. U Velikoj Britaniji procesi inicijacije zabranjeni su na većini sveučilišta, iako se ponekad usprkos tome odvijaju. Uključuju gutanje živih zlatnih ribica ili trčanje po tračnicama netom prije nadolazećeg vlaka. Često studenti nakon takvih događaja prijave i seksualno uznemiravanje, ali se ne usuđuju odbiti sudjelovanje stoga što osjećaju društveni pritisak.

Vijest o smrti osamnaestogodišnjeg studenta Gavina Brittona 2006. godine, koji se otrovao alkoholom kao i druga dvojica mladića, nagnali su National Union of Students na borbu protiv takvog ponašanja. U tekstu se ističe da ipak većina mladića, njih 89%, nikada nije sudjelovalo u inicijacijama, ali da i ženska populacija (ili ladettes) zna neodgovorno piti i zahtijevati od svojih suigračica slično izvršavanje zadataka. Zbog toga bi se možda moglo prigovoriti kako je lad culture manje seksistička nego što isprva izgleda, međutim, dok za mladiće ladism znači pristajanje na uvriježene rodne norme, djevojke koje se ponašaju kao ladettes remete primjerene načine iskazivanja ženstvenog rodnog identiteta.3 U članku objavljenom na Independentu pod naslovom „Lad culture: what can be done when it’s everywhere at University?“ spominju se incidenti s kojima se suočavaju zaposlenice jednog noćnog kluba u susretu s lads. Čak i ako ih seksualno uznemiravaju, voditelj kluba savjetuje im da ih ignoriraju i ne govore ništa. Hvatanje djevojaka za intimne dijelove tijela, umanjivanje njihova mišljenja tijekom studentskih seminara i općenito obezvrjeđivanje ženskog roda temelj su onoga na što National Union of Students pokušava utjecati.

U kulturalnim studijima ističe se kako formiranje vlastitog identiteta ovisi o različitim društvenim utjecajima. Foucault lokalizira individualnost ličnosti unutar mreže vrijednosti i društvenih ponašanja koja karakteriziraju kulturu u određenom trenutku. Habermasova interpretacija društva podijeljena je na „životni dio“ – svakodnevno iskustvo, kulturne vrijednosti, umjetnost, politiku i znanost – te na „sustav“ koji uključuje državu, ekonomiju, novac i moć.4 Kultura je tako pod utjecajem raznih odrednica koje uvjetuju ponašanje stanovnika određene države. Zbog toga se problem poput lad culture mora promatrati kroz širi kontekst.

Čini se kao da se mnogobrojni članci, posebice u časopisima namijenjenim ženama, zalažu za osnaživanje žena i pravo izbora, a u stvari najčešće savjetuju kako privući mladiće. Takvi dvosmisleni postupci mogu lako zbuniti mlade ljude koji pristupaju svijetu odraslih, pa često ne mogu shvatiti posljedice svoga djelovanja te ga lako mogu okarakterizirati kao zabavu, a ljude koji im se suprotstave optužiti da nemaju smisla za humor. Teško je reći gdje završava nedužna zabava, a počinje pravi problem. Može li dopuštanje šala na račun silovanja uzrokovati povećani broj seksualnih napastovanja? Može li mladić pomisliti kako se time njegov čin opravdava? U istraživanjima se navodi kako britanski sudovi odbacuju većinu optužbi za seksualno nasilje. Utječe li sistemsko omalovažavanje žena na te odluke? Budući da postoji svojevrstan napredak u borbi žena za vlastita prava i ravnopravnost s muškarcima, oduzima li im to pravo na žalbu ukoliko ipak iskuse događaje koji ukazuju na drugačije stanje stvari, situacije koje upućuju na neravnopravnost?

Žene tijekom studija uglavnom postižu bolje rezultate od muškaraca, međutim, čak i kad su znatno bolje u prirodnim znanostima, odlučuju se za humanistički spektar znanosti ili umjetnička područja. Postoje različita objašnjenja za to. Neka stereotipna razmišljanja navode kako se uz dječake vežu logično zaključivanje i praktično djelovanje, a kako su djevojčice kreativnije i vođene emocijama. Međutim, na takvo razmišljanje utječu i mnogobrojni drugi faktori koji predodređuju uloge dječaka i djevojčica u društvu, pa ih se svrstava u određene kategorije mnogo prije nego li dođu do važne odluke biranja fakulteta. Također, usprkos očiglednoj dominaciji žena u visokom obrazovanju, muškarci će uglavnom lakše pronaći bolje plaćeni posao dok će žene raditi u sektorima s nižim plaćama.5 Osnaživanje samopouzdanja kroz nastavu, ali i izvannastavne aktivnosti vidljivije je kod mladića. Isto tako, unutar veze češće će djevojka biti podčinjena nego mladić. Prema istraživanjima američkih znanstvenika, vjerojatnost za seksualno napastovanje veća je na sveučilišnim kampusima nego u bilo kojem drugom životnom prostoru žena. Tako da je na 10 000 studentica moguće 350 silovanja ili pokušaja silovanja unutar godinu dana.6 Mnogobrojna silovanja ili pokušaji napastovanja događali su se pod utjecajem alkohola te su se upravo stoga optužbe najčešće odbacivale kada bi došlo do sudskih procesa. Međutim, treba napomenuti da nemogućnost davanja pristanka zbog alkoholiziranog stanja ni u kom slučaju nije pristanak sam po sebi.

U istraživačkom dijelu rada That’s What She Said navode se iskustva studentica koje žive na sveučilišnom kampusu. Ispitanice potvrđuju probleme navedene u tekstu. Od djevojaka se na kampusu očekuje da uvijek izgledaju dobro, ali tako kao da se ne trude previše. Prečesto ih se ocjenjuje na temelju njihova izgleda, a zanemaruje se njihov intelekt i unutarnje vrijednosti. Kada se studentice pitalo što podrazumijevaju pod lad culture, navele su sport i ispijanje alkohola, mentalitet grupe ili tzv. packs, izrugivanje, seksizam i mizoginiju, homofobiju, seksualizaciju i objektiviziranje žena te odobravanje silovanja i seksualnog uznemiravanja: „To je kultura u kojoj su seksizam i mizoginija cool i muževne. Uglavnom se sve vrti oko seksističkih šala koje se namjerno trivijaliziraju kako bi se osobu koja ih osuđuje proglasilo uštogljenom.“

Osjećaj manje vrijednosti djevojke imaju i kada uspoređuju svoje interese i smjerove studija s muškima. Mladići koji studiraju matematiku ili inženjerstvo postavljaju se superiorno u odnosu na djevojke koje zanima filozofija ili povijest umjetnosti. Također imaju puno više samopouzdanja od djevojaka i većinom se bolje snalaze u izlagačkim aktivnostima. Djevojke koje su nesigurne oko svog izgleda uglavnom izbjegavaju pozornost, pa se ne usude govoriti na satu jer ne vole da ih se promatra. Mladići ne razmišljaju o tome na taj način, a njihovo društvo (pack) daje im dovoljno samopouzdanja u privatnom životu zbog čega se lakše ističu unutar učionice. Ispitanice navode raznolike situacije u kojima njihovi kolege vrše pritisak na druge mladiće, pa se dio njih ponaša potpuno drugačije pod utjecajem alkohola i svojeg društva navečer nego preko dana kada su prema svojim kolegicama pristojni i uviđavni. Njihov pristup laddish ponašanju mijenja se ovisno o kontekstu u kojem se nalaze. Istraživanje o problemu posljednjih je godina obimnije, ali seksističko ponašanje svejedno se nedovoljno osuđuje. Ne samo na sveučilištima već i u ostatku društva.

Vođenje politike „šuti i trpi“ nikada neće dovesti do promjene u načinu na koji se doživljava uloga žena u društvu. Ukoliko se navedeni problemi ne osuđuju, nitko ih neće shvaćati dovoljno ozbiljno da ih prijavi. Lad culture ima velikog utjecaja na formiranje djevojaka i mladića u nesigurnom razdoblju njihovih života kada su odvojeni od roditelja i pokušavaju pronaći svoje mjesto u društvu te žele biti prihvaćeni. Socijaliziranje uz alkohol i sport nije negativno ukoliko se postave određene granice i pravila kojima bi se zaustavilo nasilno i neumjesno ponašanje među studenti(ca)ma. Iako je problem prepoznat u Velikoj Britaniji, rješenja zasad još nema, ali podizanje svijesti o njemu dovodi do bolje komunikacije među ustanovama visokog obrazovanja, studentskih udruga te samih studenata i studentica.

 

  1. That’s What She Said: Women Students’ Experience of Lad Culture“ in Higher Education, National Union of Students, London, 2013, str. 10.
  2. Isto, str. 11.
  3. Isto, str. 12.
  4. Isto, str. 13.
  5. Isto, str. 16.
  6. Isto, str. 19.

#YouToo
Feminizam i socijalizam: kritička povijest
Obiteljski zakon, RANT EDITION
Feministički pristupi prevođenju
#YouToo
Potraži ženu u jugoslavenskom socijalizmu
Djevojaštvo u teen seriji “SKAM”
“Dobra godina” i veliki pljusak
Feministički pristupi prevođenju
Postajanje ženom, postajanje autoricom
Book clubovi jučer, danas i sutra
Ljepotica i zvijer
Potraži ženu u jugoslavenskom socijalizmu
Obiteljski zakon, RANT EDITION
Nevoljena: o nemajčinstvu i ljubavi
Između očaja i privilegija
Bruna Eshil: “Okovani Anti-Rometej”
Koji je plejboj pravi za tebe: Dikan Radeljak, James Bond, Jabba the Hutt ili Ramsey Bolton?
GLAZBENI LEKSIKON: I Bet On Losing Dogs
Makeup savjeti za naredno političko razdoblje
Pain babes: o queer djevojaštvu s invaliditetom
Postajanje ženom, postajanje autoricom
Djevojaštvo u teen seriji “SKAM”
Yass, Queen – ohrabrivanje djevojaštva u “Broad Cityju”
Koji je plejboj pravi za tebe: Dikan Radeljak, James Bond, Jabba the Hutt ili Ramsey Bolton?
Šteta što je kurva
Sitni, nebitni, zlonamjerni
Feministkinje i laž o velikom pank drugarstvu
Sitni, nebitni, zlonamjerni
Feministkinje i laž o velikom pank drugarstvu
Courtney Love: zauvijek luda kuja
Šuti i slušaj: nesavršena tišina savezništva
Transrodne žene su žene
O ženskoj šutnji i prešućivanju
Tamni poljubac paranormalnih ljubića
Monster girl
“Cosmo” i četvrti val feminizma
Ljeto u Černobilu
Neka počne zlatno doba
Savršena žrtva