napisale smo

Natuknice o debelom tijelu

Do you think the body is a source of horror? Do you think bodies can become haunted?

Debljamo se na beskrajno mnogo načina i iz beskrajno različitih razloga. Debljamo se primjetno – brojimo svaki kilogram, rastemo naočigled svojih prijatelj(ic)a, obitelji i partner(ic)a – i neprimjetno – jednoga se jutra, kao začarane, probudimo i znamo da više nismo iste. Nije važno kako i zašto stižemo do tog arbitrarnog zajedničkog odredišta, važno je da smo tamo. Jednom kada postanemo debele, rijetko nam se dopušta da budemo bilo što drugo. Upravo sam zbog toga čitajući Hunger, memoare Roxane Gay, naišla na niz misli, situacija i osjećaja koji su mi bliski, a za koje sam samo mogla slutiti da ih druge žene poznaju.

Feministički pristupi prevođenju

U knjizi Rod i prijevod: prevođenje u doba feminizma autorica Luise von Flotow sažima feminističke napore koji su se odrazili na prevoditeljsku praksu u tri osnovne skupine: prevođenje aktualnih feminističkih djela u drugom valu feminizma, revidiranje i prerađivanje postojećih prijevoda te asertivno feminističko prevođenje.1 Ovaj će se tekst pozabaviti upravo navedenim načinima na koje su se feministička i prevoditeljska praksa povezale. Naime, 1960-ih su se godina u SAD-u razvijali rodni studiji, a u Europi znanost o prevođenju. Od ’60-ih do ’80-ih postavljeni su temelji borbi za ravnopravnost spolova, danas poznatoj kao drugi val feminizma. Unutar tog novoga feminističkog vala pojam roda povezivao se s jezikom, pa tako i s prevođenjem.

Postajanje ženom, postajanje autoricom

“Ženom se ne rađa, ženom se postaje.”
Simone de Beauvoir, Drugi spol

Oduvijek sam voljela coming of age romane, one koji završavaju obećanjem novoga zapleta. Polovično sam uvjerena da i sama živim u jednom, lošem.

Bildungsroman simbolička je forma modernosti jer je devetnaesto stoljeće probudilo neočekivane nade i stvorilo unutarnji život koji je vječno nezadovoljan i nemiran.1 Franco Moretti, prema razlici u zapletu, romane o odrastanju dijeli na one koji imaju savršeno jasan i stabilan rasplet, odnosno jedan i jedini kraj, i one kojima “smisao prebiva upravo u nemogućnosti da se kraj ‘fiksira'”, romane o procesima s otvorenim krajem. Takvi su romani podređeni principu transformacije.

Onkraj četvrtog zida: feministički performans na netu

U trenutku traženja prikladnog feminističkog izričaja mnoge su umjetnice još šezdesetih godina prošlog stoljeća u performansu pronašle savršen medij vizualne artikulacije feminističkih stavova. Prvi je razlog tome što je performans bio neopterećen tradicionalnim umjetničkim medijima, a drugi korištenje vlastitog tijela iz ženske perspektive. Danas, u kontekstu digitalne kulture, u doba selfie izvođenja, performans je posvuda iako se ne mora nužno tako zvati, niti biti percipiran kao umjetnost. Što onda, u uvjetima interneta, karakterizira feministički performans?

Promišljanjem feminističkih pozicija u performansu dostupnom/izvedenom na internetu pozabavili su se Sandra Sterle i Klaudio Štefančič kao kustosi nedavno održane izložbe Screen Present Tense. 



Djevojaštvo u teen seriji “SKAM”

*Tekst sadrži spojlere!

Televizijska serija SKAM (“sram” na norveškom) prati svakodnevicu tinejdžera srednje škole u Oslu. Nastala je 2015. godine pod redateljskom palicom Julie Andem te je u nekoliko godina prikupila brojne i vrlo zagrižene obožavatelje, kako među adolescentima, tako i među nešto starijom publikom. Ono što je privuklo toliki broj gledatelja tematska je aktualnost te određena doza ekskluzivnosti. Naime, nastavci su objavljivani na web-stranici SKAM-a u stvarnom vremenu događanja, bez prethodne najave.

“Dobra godina” i veliki pljusak

Ovog smo ga ljeta svi u nekom trenutku priželjkivali, sanjali o njemu – o pljusku, vodi, i to onom naglom, ljetnom, intenzivnom u kojem kiša pada s velikim pritiskom i otklanja isti u zraku. Da ponovno možemo disati. Ponekad je baš to ono što nam treba – ne samo kad nam vrućina i sparina smetaju, nego baš onda kad ne osjećamo da smo žedni, a organizam je već odavno dehidriran. Treba nam taj pljusak da nas protrese kad previše zaglibimo na nekom putu, a može doći u raznim oblicima. Ja sam recimo pala, i to na trčanju za oporavak, i to taman nakon završene fitness škole.

Tresnula sam na tu stazu kao što je Max Skinner, protagonist Dobre godine Ridleyja Scotta (2006), tog filma idealnog za ljeto, tresnuo u presušeni bazen kuće svog ujaka u kojoj je nekad davno provodio divne dane djetinjstva i stjecao životne lekcije koje će prebrzo zaboraviti.

Feministički pristupi prevođenju
Sitni, nebitni, zlonamjerni
Feministkinje i laž o velikom pank drugarstvu
Napokon superžena
Djevojaštvo u teen seriji “SKAM”
“Dobra godina” i veliki pljusak
Chat of Thrones (S07 E07)
Chat of Thrones (S07 E06)
Feministički pristupi prevođenju
Postajanje ženom, postajanje autoricom
Book clubovi jučer, danas i sutra
Ljepotica i zvijer
Nevoljena: o nemajčinstvu i ljubavi
Između očaja i privilegija
The VVitch i The Conjuring 2: horor obiteljskog života
Drugi pogled na Jelenu Veljaču
Koji je plejboj pravi za tebe: Dikan Radeljak, James Bond, Jabba the Hutt ili Ramsey Bolton?
GLAZBENI LEKSIKON: I Bet On Losing Dogs
Makeup savjeti za naredno političko razdoblje
Lana piše mejl igračicama prijestolja (S6 E4-10)
Postajanje ženom, postajanje autoricom
Djevojaštvo u teen seriji “SKAM”
Yass, Queen – ohrabrivanje djevojaštva u “Broad Cityju”
Neka počne zlatno doba
Koji je plejboj pravi za tebe: Dikan Radeljak, James Bond, Jabba the Hutt ili Ramsey Bolton?
Šteta što je kurva
Sitni, nebitni, zlonamjerni
Feministkinje i laž o velikom pank drugarstvu
Sitni, nebitni, zlonamjerni
Feministkinje i laž o velikom pank drugarstvu
Courtney Love: zauvijek luda kuja
Šuti i slušaj: nesavršena tišina savezništva
Transrodne žene su žene
O ženskoj šutnji i prešućivanju
Tamni poljubac paranormalnih ljubića
Monster girl
“Cosmo” i četvrti val feminizma
Ljeto u Černobilu
Neka počne zlatno doba
Savršena žrtva