Savršeno prekarna: kolumne Jelene Veljače

Dok započinjem ovaj tekst, imam osjećaj kako je pisanje o kolumnama Jelene Veljače pomalo zastarjelo. Medijski hype oko Jelene Veljače kojem smo svjedočili prije nekoliko godina prilično se ispuhao i danas Veljača više nije meta raznovrsnih kritika. Međutim, to ne znači kako je Veljača nestala s medijske scene i iz javnog diskursa. Ona nije bila “zvijezda za jedan dan” koja je, nakon kratkog perioda “medijske slave”, iščeznula sa scene.

Prije bih rekla kako smo se navikli na nju, i stoga njezina pretpostavljena glupost/pamet/ljepota/ružnoća/brak/veze/ukus više nisu nešto što će nas provocirati na dnevnoj bazi; “svi” smo izgradili nekakvo mišljenje o Jeleni Veljači čime je ona prestala figurirati kao objekt neposredne fascinacije/provokacije te je postala dio medijske kulise, medijskog žamora s kojim svakodnevno živim(o).

Ja sam isto tako prije bila daleko isprovociranija Jelenom Veljačom nego što sam to danas. Od veoma snažnog love/hate odnosa prema njezinim medijskim uracima, danas me na Veljaču podsjećaju prvenstveno njezine dvije zbirke kolumni na mojoj polici s knjigama. Međutim, na nedjeljnoj kavi, Veljačina kolumna u Jutarnjem i dalje je prvi tekst koji pročitam.

Kolumna mi je zanimljiva zato što njezini tekstovi stvaraju reprezentaciju određenog tipa žene. U kolumnama Veljača tematizira mnoge elemente (ženskog) života, ponajprije muško-ženske odnose, simboličko nasilje nad ženama, žensko pravo na užitak, ženska prijateljstva te rad i karijeru. Svakoj od ovih tema Veljača pristupa iz “ženske perspektive” i tako ih čini prominentnima, javnosti dostupnima kao nešto o čemu žene promišljaju, u čemu sudjeluju i što sačinjava dio ženskog iskustva, odnosno bivanja ženom, te time stvara reprezentaciju žene u javnom diskursu.

Autor Nikola Zelmanović, izvor: buro247.hr

Kao i svaka predodžba, Veljačina reprezentacija žene poziva čitatelja/icu na prepoznavanje i identifikaciju. Način na koji Veljača u tekstovima artikulira te odabrane elemente (ženskog) života stvara specifičnu reprezentaciju žene, žene koja je mlada, lijepa, njegovana i poslovno uspješna. Moj love/hate odnos prema njezinim tekstovima bio je određen privlačnošću i željom za identifikacijom, isto kao i odbojnošću prema takvoj reprezentaciji žene.

Ono što mi se sviđalo, i što mi se još uvijek sviđa, jest mogućnost zamišljanja sebe (uvijek u budućem vremenu) kao (vječno) mlade i lijepe, profesionalno uspješne žene, uvijek spremne na pokret, na nove poslovne izazove. Riječima moje prijateljice, “uvijek sam zamišljala sebe kako sve to super odrađujem, sa spakiranim koferima, spremna za poslovni put”. Ono što mi je oduvijek problematično jest to što znam(o) da u danu koji traje 24 sata jednostavno nije moguće biti i odmorna i isfenirana i poslovno/intelektualno produktivna.

Ta ambivalencija ili frustracija nije ništa novo, niti je samo moja; iste nedoumice provlače se i kroz Veljačine tekstove pa tako u zbirci Tatine curice piše: “u dvadesetima sam koračala sigurno, kao prava Cosmo djevojka, prema svojim odabranim ciljevima – karijera i položaj u društvu, ljubav i nekretnina” – iluzija koja se srušila “noćas na podu kupaonice… od umora i tuge pala sam na hladne pločice, zauzela fetusni položaj i počela plakati nad svojom tužnom sudbinom.”

Međutim, unatoč ambivalentnosti spram odluke da (mnogo) radi, unatoč umoru i nesigurnosti, u Veljačinoj reprezentaciji žene odluka da se nastavi s poslom gotovo bez iznimke pobjeđuje želju za odmorom: “Da, naravno da ću ići. A kad ću raditi ako ne sada?” Rad je u tom smislu dio ženskog identiteta i identifikacija s Veljačinom reprezentacijom žene podrazumijeva da se čitateljica prepozna i kao subjekt potrošnje (preduvjeta za ljepotu i njegovan izgled) i kao subjekt rada. Iako je jasno kako njegovan izgled i praćenje trendova zahtijevaju, osim vremena, i određenu količinu novca, Veljačina reprezentacija sugerira kako rad donosi zaradu koja nam to i omogućuje.

jelena-veljaca-stajling-doors-01

tocka.com.mk

Reprezentacija žene čiji se identitet ostvaruje putem rada i potrošnje poručuje nam kako je kapitalizam sredstvo ženske emancipacije. Takva slika sugerira kako se žene mogu izmaknuti iz svojih tradicionalnih rodnih okvira tako što će se nuditi na kapitalističkom tržištu rada koje će bogato nagraditi njihove napore i time im omogućiti ekonomsku samostalnost. U knjizi One Dimensional Woman, Nina Power (Zero Books, 2009) tvrdi kako smo danas posvuda okruženi slikama određenog tipa žene, žene koja je poslovno uspješna i fleksibilna, modno osviještena i ambiciozna te koja zarađuje dovoljno da si može priuštiti hedonističko uživanje u blagodatima potrošačke kulture. Te nas slike uvjeravaju kako je kapitalizam djevojčin najbolji prijatelj. Proliferaciju slika mlade uspješne profesionalke Power povezuje s feminizacijom rada koja je po njoj dvosmislena: s jedne strane uočava kako je rad sve više i više prekaran i temeljen na komunikaciji (kao što je najčešće i bio ženski rad u prošlosti), dok je s druge strane sve više žena diljem svijeta zaposleno. Zaključuje kako u suvremenom kapitalizmu govorimo o “radu koji postaje žena”, odnosno kako fragmentacija i prekarnost postaju generalna paradigma svakog rada, bez obzira na rod osobe koja rad obavlja. U tom smislu, lik društvene prekarnosti ženski je lik i stoga nas ne treba čuditi što danas “pragmatična, entuzijastična profesionalka postaje simbol svijeta rada u cijelosti”.

Veljačinu reprezentaciju žene koja je mlada, lijepa, njegovana i poslovno uspješna moguće je čitati i na taj način i zbog toga tu reprezentaciju nazivam “novim licem rada”. Poruka koja se na taj način prenosi poruka je o ženskom uspjehu, diljem popularne kulture definiranom u parametrima koji odgovaraju potrebama kapitalističke akumulacije putem rada i potrošnje. Having it all u tom smislu uključuje nagradu i uspjeh na svim poljima ženskog života; Powerinim riječima, nagrada uključuje “djecu, posao, uspjeh, seks”, a Seks i grad davno nam je pojasnio kako uistinu možemo imati sve: “sjajne poslove, sjajne stanove, sjajne prijatelje, sjajan seks”.

Veljača svojim kolumnama gradi reprezentaciju žene koja funkcionira kao novo lice (prekarnog) rada i koja iz tjedna u tjedan poziva čitatelje/ice na identifikaciju s takvom vrstom subjektivnosti. Slika uspjeha koji se kolumnom sugerira čitatelji(ca)ma ne počiva samo na kvaliteti Veljačine reprezentacije žene. Istinitost tvrdnji o uspjehu obećava nam i sama Jelena Veljača, odnosno medijski posredovana slika, medijska reprezentacija Jelene Veljače. Čitatelji/ce Veljačine kolumne autoricu prvenstveno “poznaju” kao medijski lik – Jelena Veljača kao medijska reprezentacija postojala je i prije nego što je Veljača postala kolumnistica Jutarnjeg lista, zahvaljujući njezinom bogato nagrađenom (prekarnom) radu, ulogama u domaćim telenovelama, kao i medijski popraćenom ljubavnom životu te (hvaljenim) modnim odabirima. Kolumna “o ženama”, kako ju sama Veljača naziva, već je unaprijed bila ovjerena medijskom reprezentacijom Jelene Veljače. Danas reprezentacija žene u Veljačinim kolumnama i medijska reprezentacija Jelene Veljače funkcioniraju kao uzajamno legitimirajuće slike, ovjerena obećanja ženskog uspjeha.

velvet_tatine_curice_578_jpg_1340979372

Autor Nikola Zelmanović, izvor: buro247.hr

Veljačina reprezentacija žene funkcionira kao slika i/ili ideal ženskog subjekta koji uključuje snažnu individualnu osobnost i radnu ambiciju. Na pojavu takvih slika “kapitalističke” ženske subjektivnosti ukazuje, osim Power, i Angela McRobbie kada govori o postfeminističkim ženskim subjektivnostima. Te slike pozivaju sve žene da se identificiraju s njima te na taj način zamagljuju činjenicu kako stvarne individue nisu svedive samo na rodnu razliku, nego su istovremeno i pripadnici/ce određene dobi, klase, etniciteta… Te slike/reprezentacije “žene” sve te razlike podvode pod odredbenu rodnu razliku, homogenizirajući tako specifična, individualna iskustva opresije i/ili zakinutosti koja se protežu dalje od uvjeta samog roda/spola.

Kada čitam(o) Veljačine kolumne, poziv na identifikaciju s mladom, lijepom, njegovanom i poslovno uspješnom ženom zamućuje činjenicu kako nisu svim ženama dostupne te privilegirane pozicije te kako žene kao subjekti rada na kapitalističkom tržištu i dalje funkcioniraju kao jeftin(ij)a radna snaga, često zaposlena na lošijim i nesigurnijim radnim mjestima.

Unatoč svom obećanju o ženskoj emancipaciji putem rada i (privlačnim?) slikama koje sugeriraju uspjeh, kapitalizam ženama zapravo nudi podčinjenost u novom ruhu: za one malobrojne “sretnije” žene to je isfenirana i našminkana prekarnost, dok za većinu ostalih prekarnost pokazuje svoje najgore lice, bez skupog korektora kojim bi sakrile podočnjake.

 

Komentari
  1. ana l nimus
Logan, Wolverine i ljepota muža
zlj2
Srce nije kamen: pokušaj obračuna sa “Zabranjenom ljubavi”
Laž apolitične kulture
Konferencijska večera-kabare
Arhitektura i feminizmi: mali pojmovnik
mumija
“Vodi ih žena. Što žena zna?”
bc cover
Yass, Queen – ohrabrivanje djevojaštva u “Broad Cityju”
Logan, Wolverine i ljepota muža
sfcover
Znanstvenice u hollywoodskim SF blockbusterima
Logan, Wolverine i ljepota muža
slikovnice-cover
Blagdanski šoping vodič kroz svijet subverzivnih slikovnica
Arrival: sadašnjost buduće prošlosti
how-to-get-away
Cijena moći u “How to Get Away with Murder”
BAD MOMS
Između očaja i privilegija
The VVitch i The Conjuring 2: horor obiteljskog života
hm
Drugi pogled na Jelenu Veljaču
ROOM_01082609-e1452462797956
Klaustrofobija roditeljske ljubavi
Greyhound Racing in Macau at the Macau (Yat Yuen) Canidrome Co. Ltd. 28MAY11 (For Post Magazine 05/06/2011)
GLAZBENI LEKSIKON: I Bet On Losing Dogs
makeup-cover
Makeup savjeti za naredno političko razdoblje
deny
Lana piše mejl igračicama prijestolja (S6 E4-10)
saponia
Iza svakog hrvatskog navijača stoji jedna žena
bc cover
Yass, Queen – ohrabrivanje djevojaštva u “Broad Cityju”
friendship-cover2
Neka počne zlatno doba
amandaknox_01
Fatalna Amanda Knox
d03cae5441d542a88a34eb0ebf225905
Proizvodnja Lolite
ja-sam-mia
Vrlo kratka analiza spota “Želim živjeti!” pomoću dijagrama
saponia
Iza svakog hrvatskog navijača stoji jedna žena
Neil Wax, Blame
Antigona na Bleiburgu
lego
S LEGOm gradite rodne podjele!
solange-cover1
Šuti i slušaj: nesavršena tišina savezništva
Greyhound Racing in Macau at the Macau (Yat Yuen) Canidrome Co. Ltd. 28MAY11 (For Post Magazine 05/06/2011)
GLAZBENI LEKSIKON: I Bet On Losing Dogs
amanda-cover
Amanda Palmer, između bunta i privilegija
Beyonce-Formation-compressed
Koordinacija (političkog) pokreta: Beyoncéin “Formation” kao naputak za revoluciju
Transrodne žene su žene
feelreal
O ženskoj šutnji i prešućivanju
Tamni poljubac paranormalnih ljubića
Monster girl
toni3
“Cosmo” i četvrti val feminizma
Černobil. Fotografije: Lea Horvat
Ljeto u Černobilu
friendship-cover2
Neka počne zlatno doba
tumblr_mg6lkmn0iz1r7qnjjo1_1280
Savršena žrtva