Treba li feminizmu Wonder Woman?

Pretprošlog sam tjedna, kao i milijuni drugih ljudi, pohrlila u kino pogledati dugo iščekivanu ekranizaciju priče o mojoj omiljenoj superjunakinji – Wonder Woman. Ušla sam u pretrpanu kinodvoranu s popriličnom dozom entuzijazma, a izašla u potpunoj ekstazi. Kao što je Tihana Bertek primijetila, nisam bila jedina. Uskoro su internet preplavile kritike u kojima se slavi Patty Jenkins, redateljica filma, i Gal Gadot koja utjelovljuje Wonder Woman. Velika izlaznost na Wonder Woman dočekana je s općim oduševljenjem na mnogim anglofonim portalima, a brojne su kritičarke napisale hvalospjeve filmu i proglasile ga feminističkim. Naravno, s takvim tumačenjem filma ne slažu se svi, pa tako ni Tihana Bertek koja odbacuje spomenutu tezu i na kraju svog članka odlučno zaključuje da “feminizmu ne treba Wonder Woman”.

http://wonderwomanfilm.com

Moram priznati da ne znam treba li feminizmu Wonder Woman, ali sigurna sam da je mnogima ovaj film istinski trebao. Trebao je svim obožavateljicama ovog žanra koje su marginalizirane u geekovskoj kulturi i koje od 2005. nisu imale priliku vidjeti film o superjunakinji.1 Nažalost, geekovska se kultura prečesto kategorizira kao maskulina, premda brojna istraživanja osporavaju ideju da su filmovi o superjunacima prvenstveno muški interes. Unatoč tome, bijeli heteroseksualni muškarac često se smatra simbolom geekovske kulture i taj je arhetip sveprisutan i perpetuiran u popularnoj kulturi (sjetimo se samo serija poput Kako sam upoznao vašu majku, Ludih sedamdesetih, Frikova i gikova, Goldbergovih, Rata u kući i, osobito, Teorije velikog praska). Taj se arhetip također često koristi kao izlika za apsurdno mali broj filmova o superjunacima sa ženama u glavnim ulogama, za nepotrebno oskudne kostime superjunakinja i za loše napisane ženske likove u filmovima toga žanra. Dapače, za neuspjeh filmova o superjunakinjama poput Elektre i Žene mačke ne krive se redatelji, scenaristi ili producenti, već se krive žene.

Ovaj nam je film trebao jer je savršena dosjetka na često ponavljanu izjavu da filmovi sa ženama u glavnim ulogama ne donose zaradu. Trebao je i redateljicama u Hollywoodu koje se godinama moraju boriti da bi dobile financijsku potporu koja se njihovim kolegama daje na pladnju. Trebao im je jer je odličan primjer da žene znaju (izvanredno) režirati blockbustere, da znaju odlično prikazati scene borbe i da mogu privući publiku jer, kao što možete primijetiti, u Hollywoodu se još bore protiv ovako komičnih seksističkih pretpostavki.

http://dc.wikia.com/wiki/Wonder_Woman_Vol_2_1

Ipak, sve ovo ne znači da bi kritičarke i kritičari trebali bespogovorno proglasiti Wonder Woman feminističkim remek-djelom. Filmu zasigurno treba pristupiti kritički i razmisliti o njemu kad euforija splasne. No potpuno odvajanje Wonder Woman od feminizma u najmanju je ruku smiješno, a obožavateljicama i obožavateljima ovog lika to je nemoguće. William Moulton Marston, tvorac Wonder Woman, izgradio ju je kao feminističku junakinju koja se bori za mir, pravdu i ženska prava.2 U samom je nastanku Wonder Woman bila vrsta feminističke propagande, kojom se Marston nakanio boriti protiv ideje o ženskoj inferiornosti i normalizirati sliku slobodne, snažne  i hrabre žene.3 Stripovi o Wonder Woman također su često pratili sudbinu žena u SAD-u. Nakon Drugog svjetskog rata i s povratkom muškaraca s bojišta, uloga se žena u društvu promijenila. Tako se promijenila i Wonder Woman – tijekom rata bila je predsjednica, a u pedesetima postala je dadilja, supermodel i filmska zvijezda koja se očajnički željela udati. Izgubila je svoje moći i svoje ime, što se nije promijenilo do sedamdesetih. S drugim se valom feminizma Wonder Woman vraćaju moći i, barem djelomično, želja za borbom za ženska prava.4 U ovom je filmu očito da je Wonder Woman feministkinja. Svejedno, treba naglasiti da je njezina priča često ponovno ispisivana i interpretirana, pa tako i u najnovijoj ekranizaciji. Povijest ovog lika kompleksna je i nimalo jednoznačna, a može joj se mnogo toga prigovoriti.

https://www.themarysue.com/wonder-woman-box-office-projections/

No prigovori poput onog Tihane Bertek, koja filmu zamjera prikazivanje karikaturalne borbe između spolova, jedino otkrivaju da su kritičarke spremne osuditi film koji nisu ni pogledale. Čak je i prigovor o nacionalizmu simplifikacija. Premda Wonder Woman nije američke nacionalnosti od svog začetka, opravdano je se asocira sa SAD-om.  Doduše, u ovom filmu dolazi do određenog odmaka od SAD-a jer je za ulogu Wonder Woman odabrana Gal Gadot, Izraelka. Njezina se drugost naspram američkog društva očituje i u njezinom naglasku koji je obilježava kao strankinju. U filmu se na nekoliko mjesta pokušava naglasiti da njezina misija ne ide u korist jednoj naciji, već cijelom čovječanstvu. Također, Wonder Woman ne nosi svoje tradicionalno pin-up odijelo s uzorkom američke zastave i na kraju je filma ne nalazimo u SAD-u, već u Parizu. Doduše, u filmu dolazi do stereotipizacije Nijemaca koji su otpočetka označeni kao „loši dečki“ u ovoj priči. Ne treba zanemariti ni probleme u stereotipnom prikazu Sameera i Poglavice, ali ne možemo zaboraviti ni na kritiku rasne diskriminacije glumaca u Hollywoodu na koju se aludira kroz dijalog Sameera i Wonder Woman te Poglavičino spominjanje genocida američkih Indijanaca u SAD-u.5 Kritika promicanja ideje o američkoj izuzetnosti, kako Jelena Šesnić prevodi pojam “American exceptionalism”, sasvim je opravdana, ali lagala bih kada bih rekla da Wonder Woman u tom pogledu ne odstupa od drugih ekranizacija ovog lika, poput onih u Justice League, Justice League Unlimited ili Wonder Woman u kojima je veza sa SAD-om i takozvanim američkim patriotizmom mnogo istaknutija i čvršća.

https://www.vox.com/culture/2017/6/7/15740804/wonder-woman-amazons-feminist

Kao i u većini slučajeva, sasvim je nepravedno ovaj film svoditi na dihotomije ili nepotrebno pojednostavljene teze. To nam, doista, ne treba. U kritici ovog filma, ali i u feminizmu, trebalo bi biti prostora za raspravu i više mogućih interpretacija. Svjetonazor u kojem su “dobri” u pravu, a “loši” u krivu mogli bismo ostaviti za fikcionalan svijet superjunaka. Čak i Wonder Woman zna da stvari nisu tako jednostavne.

 

  1. Maggs, Sam. The Fangirl’s Guide to the Galaxy: A Handbook for Girl Geeks. Philadelphia: Quirk Books, 2015.
  2. Lepore, Jill. The Secret History of Wonder Woman. London: Scribe Publications, 2014. (Slobodan prijevod)
  3. Ibid.
  4. Ibid.
  5. Kod nas se oni i dalje prevode kao Indijanci (u enciklopedijama, npr.), a jedan je od prijedloga i autohtono stanovništvo.
Komentari
  1. Andjela Stojak
Ne dajte se gadovima, Offred i Grace!
#YouToo
Feminizam i socijalizam: kritička povijest
Obiteljski zakon, RANT EDITION
Jill Soloway: pomicanje granica roda i žanra
Ne dajte se gadovima, Offred i Grace!
Angelizacija puka
Povratak “Twin Peaksa”: 10.-18. epizoda
Ne dajte se gadovima, Offred i Grace!
Long Black Dick 24
Ljubav u doba socijalizma i ostale queer romanse Sarah Waters
Dobar savjet zlata vrijedi: priručnici za roditelje u teoriji i praksi
Feministička trudnoća u devet crtica
Dobar savjet zlata vrijedi: priručnici za roditelje u teoriji i praksi
Potraži ženu u jugoslavenskom socijalizmu
Obiteljski zakon, RANT EDITION
Bruna Eshil: “Okovani Anti-Rometej”
Koji je plejboj pravi za tebe: Dikan Radeljak, James Bond, Jabba the Hutt ili Ramsey Bolton?
GLAZBENI LEKSIKON: I Bet On Losing Dogs
Makeup savjeti za naredno političko razdoblje
Pain babes: o queer djevojaštvu s invaliditetom
Postajanje ženom, postajanje autoricom
Djevojaštvo u teen seriji “SKAM”
Yass, Queen – ohrabrivanje djevojaštva u “Broad Cityju”
Zlostavljanje s rokom trajanja
Koji je plejboj pravi za tebe: Dikan Radeljak, James Bond, Jabba the Hutt ili Ramsey Bolton?
Šteta što je kurva
Sitni, nebitni, zlonamjerni
Bebe devedesetih i Mimi Mercedez
Sitni, nebitni, zlonamjerni
Feministkinje i laž o velikom pank drugarstvu
Courtney Love: zauvijek luda kuja
Transrodne žene su žene
O ženskoj šutnji i prešućivanju
Tamni poljubac paranormalnih ljubića
Monster girl
“Cosmo” i četvrti val feminizma
Ljeto u Černobilu
Neka počne zlatno doba
Savršena žrtva