Djevojaštvo u teen seriji “SKAM”

*Tekst sadrži spojlere!

Televizijska serija SKAM (“sram” na norveškom) prati svakodnevicu tinejdžera srednje škole u Oslu. Nastala je 2015. godine pod redateljskom palicom Julie Andem te je u nekoliko godina prikupila brojne i vrlo zagrižene obožavatelje, kako među adolescentima, tako i među nešto starijom publikom. Ono što je privuklo toliki broj gledatelja tematska je aktualnost te određena doza ekskluzivnosti. Naime, nastavci su objavljivani na web-stranici SKAM-a u stvarnom vremenu događanja, bez prethodne najave. Primjerice, ako se scena o kojoj je riječ odvija u srijedu u dva ujutro, njezina će snimka biti puštena u srijedu u dva ujutro. Na kraju tjedna kraće snimke od cijeloga tjedna spojene su u jednu epizodu. Takav način emitiranja serije norveškim je tinejdžerima (a i onima diljem svijeta, zahvaljujući engleskim prijevodima nekolicine entuzijasta) dao osjećaj pripadnosti nečemu isključivo njihovom. Likovi iz serije također imaju Instagram i Facebook profile na kojima su, baš poput stvarnih osoba, tijekom tjedna objavljivali fotografije, chatove i događaje iz svojih života te su ih gledatelji mogli pratiti i kada nisu gledali seriju. Neke od njihovih poruka pojavljuju se i u pojedinim epizodama te se iz njih ponekad može mnogo više iščitati o likovima nego iz same scene. Zbog njezina formata i načina distribucije ponekad je potrebno podsjetiti se da su likovi serije zapravo fikcionalni.

Noora, Vilde, Sana, Chris i Eva

Učenice i učenici srednje škole Hartvig Nissen piju, brinu se zbog svog socijalnog statusa, ulaze u emocionalne i seksualne odnose te su žrtve predrasuda i diskriminacije. Svatko od njih predstavlja neke od (potencijalnih) problema s kojima se mladi suvremenog društva susreću. Glavnu žensku grupu likova čine Eva, Noora, Sana, Vilde i Chris, djevojke sasvim prosječnoga izgleda i sposobnosti koje igrom slučaja postanu prijateljice. Tri od četiri sezone serije bave se određenim aspektom ženskosti u postmoderno doba, s primarnim fokusom na jednu od njih.

Prva sezona usredotočena je na pitanje pripadnosti, zadržavanje osobnog integriteta, manjak samopoštovanja, problem slut-shaminga te važnost i snagu djevojačkog zajedništva.

Eva je šesnaestogodišnja djevojka koja u srednju školu ulazi s osjećajem krivnje za raspad veze bivše najbolje prijateljice. Kao sasvim obična tinejdžerka u vansicama i velikim šalovima koja prolazi kroz sve turbulencije mladenačkoga života, Eva je lik s kojim se vrlo lako osobno povezati. Na putu prema formiranju individualne osobnosti uči se nositi s egzistencijalnim pitanjima vezanima za razdoblje sazrijevanja: od seksualne veze i emocionalne privrženosti, prekinutih i započetih prijateljstava, pa sve do sumnje u vlastiti moralni integritet, Evu muče pitanja s kojima se većina mladih djevojaka barem jednom susrela. Evina trenutna veza – razlog njezina isključenja iz grupe prijatelja – njezin je najveći problem. Lišena osjećaja pripadnosti, pokušava se pronaći u druženju s novim prijateljicama, raznolikom grupom djevojaka od kojih se svaka bori s vlastitim egzistencijalnim teretom.

Eva je dio triju glavnih sukoba, od kojih je prvi onaj s njezinim dečkom Jonasom. Nakon što saznaje za prevaru, Jonas Evu optužuje za povodljivost i nedostatak integriteta. Napominje kako zbog njezinih čestih promjena mišljenja ne zna tko je ona kao osoba, predbacujući joj vođenje tuđim interesima te nesposobnost formiranja vlastitih stavova. Eva sljedećih nekoliko epizoda razmišlja o tome tko je ona zapravo. U devetoj epizodi, potaknuta razgovorom s Jonasom, pokušava razriješiti svoj drugi najvažniji konflikt. Kako bi izgladila stvari s Ingrid, bivšom najboljom prijateljicom, zaustavlja je na hodniku škole. Evin monolog pred Ingrid jedan je od potencijalno najvažnijih elemenata sezone. Iz njega se saznaje da je Evina najveća bitka ona koju vodi sama sa sobom. Spoznaja da je uništila prijateljičinu vezu, a time i njihovo prijateljstvo, dovela ju je do toga da se više samoj sebi ne sviđa kao osoba. Unatoč tome, Eva nastoji ostaviti prošlost iza sebe. Ne može si dopustiti doživotno žaljenje za nečim što, koliko god bi to voljela, više nikako ne može promijeniti. Priznaje da je pogriješila u načinu na koji je pristupila situaciji te joj ostaje nadati se da će joj Ingrid jednoga dana oprostiti. Usprkos vlastitim slabostima, Eva se svim silama trudi opstati, što pokazuje koliku mentalnu snagu posjeduje. Posljednja epizoda sezone to potvrđuje. Jonas i Eva iskreno i otvoreno razgovaraju o povijesti svoje veze. Eva progovara o razlozima za odluku da bude s njim, negira njegovu optužbu da je to učinila samo kako bi bila poput prijateljica te objašnjava osjećaj krivnje i nesigurnosti koji ju je doveo do nevjere. Na kraju konstatira da do nekih životnih zaključaka mora doći sama.

Eva

Lik Eve pristupačan je, kompleksan, ranjiv te nadasve iskren. Njezina nesigurnost u vlastitu vrijednost te potreba za pripadanjem dio su svakodnevice velikoga dijela mladih djevojaka, stoga Evina priča ima određeni kredibilitet. Eva priznaje svoje pogreške, no polako uči živjeti s njima te ne dopušta da joj potpuno unište samopoštovanje. Snagu crpi iz potpore novih prijateljica na koje uvijek može računati.

Za Evu je vezan i problem slut-shaminga. U jednom je navratu zbog ekscesivne količine crnog sjenila u kombinaciji s kratkom suknjom nazivaju droljom, dok joj se kasnije spočitava „droljasto ponašanje“. Pozornost se ovdje skreće na dvostruke društvene standarde. Muškarci optužuju žene za nošenje provokativne odjeće, navodno namjernu seksualnu izazovnost te promiskuitetno ponašanje, dok se na njih u istoj situaciji gleda pozitivno. SKAM eksplicitno daje do znanja da je možda još veći problem što se i žene međusobno prozivaju za isto. Vilde je toliko opsjednuta svojim javnim imidžem da se ne susteže nazvati prijateljicu droljom. Iako kaže kako bi jednaki tretman trebao vrijediti i za dečka s kojim se Eva spetljala, Vilde za Evu tvrdi da je sama kriva za situaciju u koju se dovela. Noora i Sana, najsnažniji ženski likovi u seriji, ne odobravaju nužno Evine postupke, no upozoravaju Vilde na štetnost međusobnog prozivanja. Noora upućuje Vilde na činjenicu da nazivanje drugih djevojaka droljama pridonosi nesrazmjernom nagrđivanju reputacija muškaraca i žena na temelju istih postupaka.

Eva je u fokusu prve sezone, ali se u njezinoj interakciji s ostalim likovima povlače i mnogi njihovi problemi. Vilde ima narušenu sliku o sebi i vlastitoj vrijednosti nakon što je enigmatični William, učenik završne godine i glavni školski fuckboy, prezirno odbije poslije prvog seksualnog odnosa. Vilde mu potom šalje mnogobrojne poruke na koje on ne reagira. Također, u školi ponosno nosi vestu s oznakama njegovog busa za Russ sa zacrvenjenim Williamovim imenom, što svima daje do znanja da je spavala s njim. Utvara si da je William zainteresiran za nju te je sposobna razgovarati jedino o njemu. Kada njezina opsesija prijeđe granicu zdravog razuma, upliću se Noora i ostale djevojke podsjećajući Vilde da zaslužuje mnogo više. Vilde se odlučuje suprotstaviti Williamu, a on joj odvraća da ona jednostavno ne vrijedi toliko. Vildeino je samopouzdanje nakon toga poljuljano, što rezultira eratičnim ponašanjem, razvijanjem poremećaja prehrane te, u jednom navratu, opijanjem do besvijesti. U drugoj sezoni Noora Williama proziva zbog uništavanja Vildeine slike o sebi, na što William odgovara kako njegov komentar ne bi imao toliki učinak da ona nije već bila narušena.

Vilde se suprotstavlja Williamu

Vilde se nosi s problemom kompleksa manje vrijednosti. Kada je Noora i Eva ohrabre da se suprotstavi Williamu, odgovara kako je svjesna da bi ga trebala smatrati gubitnikom, no jednako tako se ne može prestati pitati što s njom nije u redu. Mnogo se jednom odbijenih djevojaka može poistovjetiti s njezinom dilemom. Uz labilnost koja je česta karakteristika adolescentskog doba, mlade su djevojke podložne internaliziranju distorziranih slika vlastitih tijela i osobina te traženju mana u istima, na što ih potiče patrijarhalno društvo. Vildeini načini nošenja s kompleksima uključuju overachievement te sklonost prozivanju drugih. Gorljivo se angažira oko priprema za Russetiden (završno slavlje norveških maturanata) koje slijedi tek za tri godine, Evi pripisuje krivnju za “droljasto” ophođenje, premda je i sama spavala s dečkom kojeg je netom upoznala. Od potencijalno težih mentalnih posljedica spašava je bezuvjetna potpora prijateljica.

Noora se, zajedno s Chris, čini najstabilnijom u grupi djevojaka. Stereotipno feministička figura, prikazana je kao svojevoljna kratkokosa djevica čvrsto izgrađenih ideala za koje se ne ustručava boriti. Kada primijeti da je Vilde otišla predaleko u opsesiji Williamom, poručuje joj da se ne vrijedi spuštati toliko nisko zbog dečka koji ne zaslužuje ni mrvicu njezine pažnje te proziva Williama za nepravedno i ogavno ponašanje prema ženama. Također, u drugoj sezoni, kada Vilde razvije poremećaj u prehrani, Noora se trudi suptilno je educirati o hrani. Noora stoji čvrsto na zemlji te ne dopušta da joj bilo tko ugrozi sposobnost rezoniranja. Njezini su životni stavovi duboko ukorijenjeni, što je čini svojevrsnim moralnim stupom grupe.

Temeljne su preokupacije druge sezone serije, koja je nešto provokativnija, preispitivanje i reformulacija striktnih osobnih principa te problem kulture silovanja s fokusom na Nooru. Noorin su prvi problem osjećaji koje počinje gajiti prema Williamu unatoč poznavanju njegove povijesti s djevojkama, a stubokom je uzdrma spoznaja da je možda bila žrtvom silovanja.

Noorini rigidni feministički stavovi odjednom je počinju sputavati. Nakon njegova upornog udvaranja i nekoliko bliskih susreta Noora počinje shvaćati da prema Williamu ne osjeća isključivo antipatiju. Unatoč njegovu omalovažavanju (drugih) žena Noora postupno uviđa njegovu brižnu i zaštitničku stranu te ga se svojski trudi shvatiti. Razvoj njihove romantične veze Noora isprva niječe samoj sebi te ga odlučuje prešutjeti djevojkama, osobito Vilde koja ga još uvijek nije preboljela. Zbog čvrsto usađenog negativnog mišljenja o muškarcima Williamova tipa ne može se prepustiti vezi, što se dodatno pogoršava nakon što Noora i djevoke svjedoče tučnjavi u kojoj William nekome razbija bocu o glavu. Njegovi se postupci izravno kose s Noorinim zagovorom ženskih prava te protunasilne politike. Ovaj je put Sana ta koja predstavlja glas razuma. U jednom razgovoru upozorava Nooru na negativne posljedice odbacivanja drugih na temelju neprovjerenih zaključaka. Noora se boji gubitka osobne snage i neovisnosti zbog nekog dečka, no Sana je podsjeća da je moguće biti snažnom i neovisnom te promijeniti mišljenje. Umjesto neupitne osude Williamova nasilnog ponašanja trebala bi najprije upoznati motive koji iza njega stoje te ih pokušati shvatiti (što, dakako, ne znači da mora podržavati njihovo nasilno ispoljavanje). Saninim riječima, ratovi ne počinju nasiljem, već nerazumijevanjem.

Nakon prepirke s Williamom, psihički slomljena Noora, koja inače ne konzumira alkohol, ispija čašu vina. Iduće se jutro budi u tuđem krevetu, naga i dezorijentirana, ne znajući što se prethodne noći dogodilo. U danima nakon incidenta Noora se zbog nesigurnosti, krivnje i srama izolira od Williama, prijateljica i sustanara, zanemaruje obaveze te nije u stanju uživati u stvarima u kojima inače uživa. Pokušava saznati što se te noći dogodilo, mučeći se s pitanjima je li silovana ili je pod utjecajem alkohola pristala na seksualni odnos, može li se to uopće nazvati silovanjem, je li bila drogirana i je li to uopće važno. Na pitanje prijateljica zašto slučaj nije odmah prijavila policiji odgovara da ne može prijaviti nešto o čemu ne zna ništa.

Slučajevi u kojima žrtva nije sigurna je li do napada uopće došlo iznimno su česti, a uzrok njihova neprijavljivanja primarno su sram i krivnja. Dio problema leži u činjenici da je potencijalni napadač otprije poznat žrtvi, što povećava šansu da je došlo do konsenzualnog odnosa. Također, nema tragova nasilja, što žrtvu (u ovom slučaju i gledatelje) dodatno zbunjuje. Osobama u takvim situacijama nerijetko jedino preostaje živjeti u saznanju da njihov napadač, ako je kriv, nikada neće zakonski odgovarati.

Sana, protagonistica četvrte te posljednje sezone SKAM-a, vrlo je izravna i pomalo drska djevojka muslimanske vjeroispovijesti u potrazi za vlastitim odnosom prema vjeri. Njezina dvostruko ugrožena pozicija žene i, kako sama kaže, „muslimanke u nevjerničkoj zemlji“, uključuje stalnu borbu za razumijevanje njezina načina razmišljanja.

Sana na površini djeluje kao samopouzdana i bezbrižna mlada djevojka, no prvi je dojam daleko od istine. Istovremeno s preispitivanjem vlastitog odnosa prema islamu, Sana je primorana odgovarati na brojna pitanja neupućenih, od kojih su mnoga diskriminirajuće naravi, poput Vildeinih komentara o njezinoj nemogućnosti da sudjeluje u maturantskim slavljima i o njezinu navodno prisilnom nošenju hidžaba. Sana se ujedno bori da shvati zakonitosti svoje vjere. Propušta neke molitvene sastanke zbog druženja s prijateljicama, zbog čega je majka kritizira. Također, u egzistencijalnoj je dilemi jer je privlači dečko koji nije musliman. Budući da njezina religija ne dopušta odnos žene muslimanke i muškarca nevjernika, Sana je rastrgana između odanosti vjeri te ovozemaljskih užitaka. U nastojanju da sebi i svijetu pokaže da islam nije nužno represivan, sarkastičnim komentarima na namjerno provokativna pitanja podiže razinu svijesti o svojoj kulturi.

Sana je daleko od savršenstva. Objavljuje hejterske postove na društvenim mrežama, griješi u pristupu problemima, ponekad prešućuje stvari prijatelji(ca)ma te ih uvaljuje u neugodne situacije. No upravo te karakteristike njezin lik čine ljudskim. Njezina je pozicija djevojke s hidžabom u izrazito sekularnoj zemlji nezahvalna, no nikako nije jedini krivac za osobne neuspjehe. Sana je iznimno snažna djevojka koja se usprkos diskriminaciji, a možda upravo zbog nje, trudi biti izravna i korektna. Prijatelj(ic)e po potrebi kudi, no uvijek za njih ima spreman savjet. Na kraju posljednje epizode, koja je izašla za vrijeme pisanja ovoga teksta, oni joj u govoru zahvaljuju na neumornoj snazi koju pokazuje u svijetu vođenom predrasudama i strahom. Njezin lik ima pun potencijal biti uzorom mladim ženama suočenima sa stigmatizacijom.

Unutar plejade dilema s kojima se mladi susreću, SKAM nudi pojašnjenje nekih od fundamentalnih ženskih i djevojačkih problema današnjice. Evina, Vildeina, Noorina i Sanina priča reprezentativne su; njihova su iskustva realna i poznata te se s njima vrlo lako poistovjetiti.

Ove snažne djevojke razvile su veoma čvrsto prijateljstvo bazirano na međusobnoj potpori. Njihovo prijateljstvo realističnim čini to da nisu uvijek potpuno zadovoljne jedna drugom te ne odobravaju baš svaku tuđu odluku. Svađaju se i povređuju, ponekad su i okrutne, no bez obzira na povremene nesuglasice uvijek su tu kada je nekome potrebna pomoć. Djevojke shvaćaju da se, ako žele da se ostatak društva bolje odnosi prema njima, najprije trebaju međusobno poštovati.

Platforma SKAM-a omogućila je mladim generacijama sudjelovanje u nečemu što im je pružilo osjećaj zajedništva i pripadnosti. Njezina prilagođenost suvremenim načinima komunikacije pridobila je i gledatelj(ic)e do kojih bi klasična serija konvencionalne forme mnogo teže doprla. Brojnija publika znači i širi krug ljudi koji su s tim problemima upoznati. SKAM je odličan medij prijenosa poruka jer gotovo potpuno uvlači gledatelj(ic)e u svoj svijet, a privlačnost serije proizlazi i iz socijalne osviještenosti koju pobuđuje zahvaljujući adresiranju problema suvremenog društva.