Ljeto je. Vrijeme kad je objektivizacija žena u zenitu. Sise, guzice, gole noge – bolje ponude nema ni kod kumica na placu. Internet i ulicu preplavljuju oduševljeni komentari muškaraca o tome kako je napokon došlo vrijeme kratkih suknjica, majica i svega što izgleda kao da se greškom skupilo u pranju. Može se činiti da mi to kao erotomanki ne bi trebalo smetati, no s obzirom da takvi komentari obavezno dolaze u paketu s dociranjem i vrijeđanjem žena, moram priznati da me sezonsko, heteroseksualno oduševljenje golom kožom izrazito nervira.
napisale smo

“Ženska serija” nije žanr!
Volim Broad City. Volim Girls. Volim Seks i grad. Naravno da nisam jedina, no čini se da mediji aktivno pokušavaju dokazati da je takva pozicija proturječna, neodrživa i nemoguća. Tako je prije dvije godine, u vrijeme emitiranja prve sezone Girls, američki internet bio prepun članaka koji su seriju uspoređivali sa Seksom i gradom. Girls je serija za sve koji ne podnose Seks i grad, uvjeravali su nas; ako volite Seks i grad, Girls vam se neće svidjeti.

Melankolije Lane Del Rey
Svako malo u popularnoj se kulturi pojave ženske osobe o kojima je, čini se, nužno razgovarati. Skoro devedeset godina nakon što je Freud žensku seksualnost nazvao „tamnim kontinentom“, pop zvijezde, žene koje odražavaju i oblikuju suvremene ženskosti vjerojatno efektnije od ijedne druge skupine, i dalje zbunjuju, začuđuju i ljute. S intenzitetom kakav se gotovo nikad ne događa njihovim muškim kolegama, Britney, Rihanna, Beyonce i Miley secirane su od glave do pete, ili od usnica do umjetnih noktiju, u slučaju zloglasne Lane Del Rey.

Ivana Brlić Mažuranić u svijetu kiča
Nije pogrešno ustvrditi kako je Ivana Brlić Mažuranić najpoznatija hrvatska književnica. Njezino ime i ključna djela, roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića i Priče iz davnine, poznati su svima – zahvaljujući crtanim i igranim filmovima nastalima prema tim književnim predlošcima te manifestacijama poput one U svijetu bajki Ivane Brlić Mažuranić koja se svake godine održava u Slavonskom Brodu, gradu u kojemu je provela veći dio života. Brlić Mažuranić odavno je nadrasla granice književnosti i postala pravi brand, prepoznatljivi simbol uz koji se, u javnom diskursu, vežu karakteristike bajkovitosti, čarolije i topline.

Maštovitost nemaštovitog: predgrađe kao situacija
Od 1945. do 1980. godine postepena suburbanizacija pretvorila je Sjedinjene Američke Države u naciju predgrađa, mjesta koja ne predstavljaju samo prostor za život, već utjelovljuju čitav fenomen srednje klase te, kao što se navodi u zanimljivom pregledu Cities and Suburbs: New Metropolitan Realities in the US, postaju svojevrsne društveno-ekonomske i političke manifestacije unutar čijih se okvira konfiguriraju tipične nacionalne ikone – obitelj, status i normalnost.