Ljeto je. Vrijeme kad je objektivizacija žena u zenitu. Sise, guzice, gole noge – bolje ponude nema ni kod kumica na placu. Internet i ulicu preplavljuju oduševljeni komentari muškaraca o tome kako je napokon došlo vrijeme kratkih suknjica, majica i svega što izgleda kao da se greškom skupilo u pranju. Može se činiti da mi to kao erotomanki ne bi trebalo smetati, no s obzirom da takvi komentari obavezno dolaze u paketu s dociranjem i vrijeđanjem žena, moram priznati da me sezonsko, heteroseksualno oduševljenje golom kožom izrazito nervira.
EMILY DICKINSON PRIMJEĆUJE DA JE ŽIVOT NA NEKI NAČIN POPUT NOGOMETA
EACH life converges to some centre
Expressed or still;
Exists in every human nature
A goal,
Admitted scarcely to itself, it may be,
Too fair
For credibility’s temerity
To dare.
Volim Broad City. Volim Girls. Volim Seks i grad. Naravno da nisam jedina, no čini se da mediji aktivno pokušavaju dokazati da je takva pozicija proturječna, neodrživa i nemoguća. Tako je prije dvije godine, u vrijeme emitiranja prve sezone Girls, američki internet bio prepun članaka koji su seriju uspoređivali sa Seksom i gradom. Girls je serija za sve koji ne podnose Seks i grad, uvjeravali su nas; ako volite Seks i grad, Girls vam se neće svidjeti.
Svako malo u popularnoj se kulturi pojave ženske osobe o kojima je, čini se, nužno razgovarati. Skoro devedeset godina nakon što je Freud žensku seksualnost nazvao „tamnim kontinentom“, pop zvijezde, žene koje odražavaju i oblikuju suvremene ženskosti vjerojatno efektnije od ijedne druge skupine, i dalje zbunjuju, začuđuju i ljute. S intenzitetom kakav se gotovo nikad ne događa njihovim muškim kolegama, Britney, Rihanna, Beyonce i Miley secirane su od glave do pete, ili od usnica do umjetnih noktiju, u slučaju zloglasne Lane Del Rey.
Nije pogrešno ustvrditi kako je Ivana Brlić Mažuranić najpoznatija hrvatska književnica. Njezino ime i ključna djela, roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića i Priče iz davnine, poznati su svima – zahvaljujući crtanim i igranim filmovima nastalima prema tim književnim predlošcima te manifestacijama poput one U svijetu bajki Ivane Brlić Mažuranić koja se svake godine održava u Slavonskom Brodu, gradu u kojemu je provela veći dio života. Brlić Mažuranić odavno je nadrasla granice književnosti i postala pravi brand, prepoznatljivi simbol uz koji se, u javnom diskursu, vežu karakteristike bajkovitosti, čarolije i topline.
Od 1945. do 1980. godine postepena suburbanizacija pretvorila je Sjedinjene Američke Države u naciju predgrađa, mjesta koja ne predstavljaju samo prostor za život, već utjelovljuju čitav fenomen srednje klase te, kao što se navodi u zanimljivom pregledu Cities and Suburbs: New Metropolitan Realities in the US, postaju svojevrsne društveno-ekonomske i političke manifestacije unutar čijih se okvira konfiguriraju tipične nacionalne ikone – obitelj, status i normalnost.