Otkad su nam se proizvođači putem reklama počeli obraćati u drugom licu jednine, fingirajući ležeran i blizak odnos s potrošačima na temelju pretpostavljene obostrane zainteresiranosti za njihov proizvod, većina je “univerzalnih”, odnosno “rodno neutralnih” poruka artikulirana u muškom rodu, otkrivajući na taj način svoga pravog adresata. Premda je “univerzalni” adresat u pravilu maskulin, popularna se kultura često i obilno obraća femininom adresatu, smještajući ga, doduše, u specifičnu, rodno definiranu tržišnu nišu.
napisale smo

Zahodski blues Ruže Tomašić
Imam jedan problem. Zapravo, moglo bi se reći kako se radi o mom vlastitom obliku diskriminacije, utemeljenom na predrasudi. Naime, moram priznati kako mi žene koje zastupaju i zagovaraju homofobiju, ksenofobiju, zabranu zdravstvenog odgoja u školama, vjersku i nacionalnu netrpeljivost i sve ostale oblike diskriminatornog ponašanja mnogo teže padaju na želudac od njihovih muških istomišljenika.

Muškarci nam objašnjavaju stvari
Feministički sajtovi nužno će privući (b)roj muškaraca željnih pisanja o besmislenosti feminizma, njegovim ključnim problemima i inherentnoj inferiornosti ženskog roda, ali i davanja savjeta o vođenju feminističkog sajta. Od smeća smo sačuvale nekoliko nama omiljenih takvih komentara za današnji poseban post. Uživajte!

Pravim detektivom protiv vitalizma
Ako se želimo suočiti s načinom na koji se patrijarhat danas najuspješnije reproducira, najbolje je da odemo u kino ili sjednemo pred male ekrane. Ne samo zato što su filmovi i serije najpopularniji medij, već zbog raširene predrasude da pokretne slike nisu knjige da nas zamaraju, zbog čega publika olako shvaća sedmu umjetnost i puno lakše nego bi trebala, pristaje na problematične, po rodu razvrstane sadržaje koje kinodvorane i televizija podmeću pod razonodu.

Nula je savršen broj
Pisati o poremećajima u prehrani, osobito u obliku romana za mlađu, tinejdžersku i adolescentsku publiku, škakljiv je zadatak: otklizavanje u patetiku i klišejizirane forme neprestano vreba, a osim toga, uvijek valja računati na mogućnost optužbe o eksploataciji tuđe, stvarne i mjerljive boli. Osim poremećaja u prehrani, u ovu kategoriju pripadaju i romani o neizlječivim bolestima poput karcinoma, tinejdžerske depresije i ostalih mentalnih bolesti te samoubojstva.