Pridružujemo se obilježavanju stogodišnjice Oktobarske revolucije Tjednom socijalizma na Mufu!
Od sljedećeg ponedjeljka moći ćete čitati četiri teksta posvećena feminističkoj analizi (jugoslavenskog) socijalističkog nasljeđa. Relaciju feminizma i socijalizma istražit će Lea Horvat, Ivana Mihaela Žimbrek bavit će se odnosom socijalizma, potrošnje i roda, Matea Vraneković analizirat će ulogu i reprezentaciju žena u omladinskom listu Polet, a Marta Baradić pisat će o ženskom pitanju i radu na primjeru filma Potraži ženu Zvonimira Berkovića.
Prije točno godinu dana napisala sam da nećemo moći normalno razgovarati o obitelji sve dok nam U ime obitelji, Dubravka Hrabar, Bernardica Juretić i slična imena budu nametala svoje konzervativne i nazadne ideje o tome što je obitelj i kako bi obiteljski život u Hrvatskoj trebao izgledati. Nakon što je Dubravka Hrabar, inače dekanica Pravnog fakulteta u Zagrebu, srušila prijedlog zakona tadašnje ministrice Milanke Opačić, HDZ-ova ministrica, bivša časna sestra Bernadrica Juretić, postavila ju je na čelo radne skupine za izradu nacrta novog Obiteljskog zakona, nacrta koji smo prije nekoliko dana samo nakratko mogli vidjeti i koji je potom, nakon gomile izrazito negativnih reakcija, bio promptno, dekretom premijera Andreja Plenkovića, maknut iz javne rasprave.
Ljeto je bilo dugo i silovito, povratnički je Popsikon kratak i nježan.
Nekoliko obavijesti:
- Popsikon postaje mjesečnik
- moći ćete ga čitati zadnjeg petka u mjesecu
- ponekad ćete ga moći čitati i češće
- iskreno, tko zna
Ekskluzivno na Mufu donosimo jednočinku Okovani Anti-Rometej, čija je autorica Bruna Eshil. Drama će se premijerno izvesti na ovogodišnjoj Noći kazališta!
Uživajte u čitanju!
Do you think the body is a source of horror? Do you think bodies can become haunted?
Debljamo se na beskrajno mnogo načina i iz beskrajno različitih razloga. Debljamo se primjetno – brojimo svaki kilogram, rastemo naočigled svojih prijatelj(ic)a, obitelji i partner(ic)a – i neprimjetno – jednoga se jutra, kao začarane, probudimo i znamo da više nismo iste. Nije važno kako i zašto stižemo do tog arbitrarnog zajedničkog odredišta, važno je da smo tamo. Jednom kada postanemo debele, rijetko nam se dopušta da budemo bilo što drugo. Upravo sam zbog toga čitajući Hunger, memoare Roxane Gay, naišla na niz misli, situacija i osjećaja koji su mi bliski, a za koje sam samo mogla slutiti da ih druge žene poznaju.
U knjizi Rod i prijevod: prevođenje u doba feminizma autorica Luise von Flotow sažima feminističke napore koji su se odrazili na prevoditeljsku praksu u tri osnovne skupine: prevođenje aktualnih feminističkih djela u drugom valu feminizma, revidiranje i prerađivanje postojećih prijevoda te asertivno feminističko prevođenje. Ovaj će se tekst pozabaviti upravo navedenim načinima na koje su se feministička i prevoditeljska praksa povezale. Naime, 1960-ih su se godina u SAD-u razvijali rodni studiji, a u Europi znanost o prevođenju. Od ’60-ih do ’80-ih postavljeni su temelji borbi za ravnopravnost spolova, danas poznatoj kao drugi val feminizma. Unutar tog novoga feminističkog vala pojam roda povezivao se s jezikom, pa tako i s prevođenjem.
